Uzorak eseja o obrazovanju
……….
Nepobitno je da u formalnom obrazovanju u Indoneziji (do sada) mjera uspjeha osobe doista ovisi o visoke i niske ocjene koje dobivaju, bilo kroz aktivnosti evaluacije vrijednosti koje određuju odgajatelji, škole ili vlada centar. Implikacije takve vrijednosno orijentirane obrazovne paradigme ne mogu pomoći, ali natjerati ljude da razmišljaju o pronalaženju načina tako da se može reći da je uspješan kroz ispunjavanje optimalnih vrijednosti, uključujući i vježbanje prijevara. Dok je jedna od bit idealnog obrazovanja stvoriti kvalitetna i poštena ljudska bića primjenom vjerskih vrijednosti, poštenja i odgovornosti.
U svijetu obrazovanja pojam poštenja širi se pojavom novog pojma, a to je akademsko poštenje ili akademsko poštenje akademsko poštenje. Akademsko poštenje samo po sebi jedan je aspekt akademskog integriteta (akademski integritet). dr. Tracey Bretag, istraživačica sa Sveučilišta Južne Australije, opisuje akademski integritet kao djela temeljena na vrijednostima povjerenja, pravde, poštovanja, odgovornosti, poniznosti i poštenja sama. U praksi se smatra da je pitanje poštenja dobilo najveću pozornost svjetskih akademika. To se temelji na broju slučajeva koji odražavaju niske vrijednosti poštenja u osobi, bez iznimke učenika i odgajatelja.
Jedan od slučajeva odstupanja od akademskog poštenja je akademska prijevara ili akademska prijevara akademsko varanje. Prema Deightonu, samo akademsko varanje je pokušaj nekoga da postigne uspjeh na nepošten način. S reći drugi, djela kao što su varanje, plagijat, krađa i/ili krivotvorenje nečega u vezi s akademicima s ciljem postizanje uspjeha može se kategorizirati kao akademsko varanje i/ili oblik odstupanja od poštenja akademski. Dakle, što je s empirijskim uvjetima akademskog poštenja u Indoneziji?
Akademsko poštenje kao Temeljni kapital prema Generacija Zlato
Iskrenost je usko povezana s istinom i moralom. Biti pošten znak je nečije moralne kvalitete. Kada postanemo kvalificirana osoba, u mogućnosti smo izgraditi idealno društvo. Idealno društvo će proizvesti i idealnu generaciju, odnosno zlatnu generaciju. Izraz zlatna generacija zapravo je izraz koji je koristio bivši ministar obrazovanja i kulture (Mendikbud), Muhammad Nuh, tijekom proslave Dana nacionalnog obrazovanja 2012. godine.
M. Nuh (pozdrav) je rekao da će od 2010. do 2035. indonezijska nacija biti blagoslovljena potencijalnim resursima Ljudski potencijali (HR) u obliku izvanrednog broja produktivno dobnih populacija ili poznatijih kao bonusi demografija. Uspijemo li dobro iskoristiti ovu priliku, to će sigurno imati pozitivan utjecaj na napredak indonezijske nacije u smislu njezinih ljudskih resursa. Dakle, ovdje je vrlo važna strateška uloga razvoja obrazovanja da se to ostvari.
Obrazovanje bi zapravo trebalo biti ulaganje u ljudske resurse (ulaganja u ljudski kapital) koji može stvoriti konkurentsku klimu koja svim ljudima omogućuje sudjelovanje u upravljanju i razvoju zemlje kroz svoje kvalificirane ljudske resurse. To je bit zlatne generacije, odnosno generacije koja je sposobna donijeti promjenu stajanjem na vlastitim nogama.
Zlatna generacija također ne govori samo o intelektualnoj inteligenciji svojih ljudskih resursa, već i karakter koji je ugrađen u ljudske resurse mora biti i zlatni karakter. U suštini, zlatni karakter je glavni temelj za izgradnju zlatne generacije. Jedan od pokazatelja zlatnog karaktera koji svi moramo imati je poštenje, posebno u području obrazovanja, odnosno akademsko poštenje. Zbog toga se ulaganje u ljudske resurse mora proširiti i na ljudski karakter, odnosno pošteno ljudsko biće.
Rasti Akademsko poštenje kroz Obrazovanje karaktera
Obrazovanje karaktera ili Obrazovanje karaktera je sustav usađivanja idealnih ljudskih karakternih vrijednosti u obrazovno okruženje. Obrazovanje karaktera često se naziva moralnim obrazovanjem i/ili moralnim obrazovanjem, odnosno obrazovanjem koje uči vrijednostima dobrote u ljudima. Jedna od vrijednosti ugrađenih u obrazovanje karaktera je vrijednost poštenja, posebno akademskog poštenja. Obrazovanje karaktera može potaknuti akademsku iskrenost u osobi. Stoga je potrebno imati strategiju koja djelotvoran provedbe odgoja karaktera.
Strategija za provedbu obrazovanja karaktera za poticanje iskrenosti koja se može provesti u svakoj školi/kampusu može biti kroz: četiri kontinuirana načina, i to: (1) Učenje, što znači da vrijednosti akademskog poštenja nastavnik mora prenijeti kroz proces učenja, (2) uzoran, što znači da se akademska iskrenost mora primijeniti ili modelirati od strane obrazovnih komponenti u školi škola/kampus. (3) Jačanje, škole/kampus mogu izraditi posebne programe, kao što je izrada bannera/transparenata koji objašnjavaju važnost akademskog poštenja s ciljem jačanja vrijednosti poštenja. (4) Navikavanje, škole moraju biti sposobne steći navike na akademsko poštenje, kao što je zabrana plagijata, zabrane varanja, varanja i tako dalje. Četiri načina bit će dobro provedena ako ih sve komponente obrazovanja budu u stanju dobro primijeniti.
Za kraj, htio bih citirati rečenica što svjetski državnici često izražavaju: "Bolje je biti pošten promašaj, nego uspješna osoba, ali lažljivac." Hmm…. Koju ćemo izabrati??
Učitelji bi trebali biti uzori kojima se treba diviti i oponašati. U njegovim rukama mladima je povjereno da se razviju u ljudska bića koja podržavaju moral i ljudsko dostojanstvo. Ne pitajte koliku plaću zarađuje učitelj jer nije vrijedno onoga što su učinili. Predanost i služenje učitelja u nastojanju da se nacije obrazuje uvijek će biti urezana iako se dah odvojio od tijela.
Ali u današnje vrijeme pogled na plemeniti lik učitelja počinje blijedjeti. To se očituje u brojnim slučajevima koji zadese učitelje. Čini se da su učitelji na raskrižju. U obavljanju svojih dužnosti, učitelji su sada često zasjenjeni raznim prijetnjama u rasponu od blagih do željeznih šipki.
Sadašnji uvjeti su vrlo različiti od prošlih. U prošlosti je učiteljev čin ukoravanja učenika bio dio iz učiteljeva pažnja. Nije ni čudo, učitelju doba nekada bio vrlo autoritativan u očima studenata i društva. Zamislite, ako je nastavnik tihim pogledom buljio u učenike, onda će učenici odmah shvatiti svoje pogreške. Nitko nije prijavio niti optužio učitelja za kršenje ljudskih prava jer je učiteljica ukorila ili sankcionirala pogreške učenika.
Ali što možete, vremena su se promijenila. Nekada je učitelj bio uzor, učiteljska figura koja se mora poštovati, sada je suprotno. Učitelji se danas smatraju akademskim "strojevima", a ne figurama koje treba oponašati, voljeti i poštovati unutar i izvan školskog okruženja. Nije iznenađujuće da su mnogi slučajevi maltretiranja učenika prema nastavnicima rezultirali urušavanjem morala mladih.
Nedavno je svijet obrazovanja Indonezija šokirani raznim slučajevima nasilja učenika nad svojim učiteljima. Različite vrste pozadina i kronologija slučajeva ilustriraju da nešto nije u redu u etici i moralu učenika. Ova činjenica dodatno naglašava važnost odgoja karaktera učenika. Obrazovanje karaktera nije usmjereno samo na isporuku akademskog materijala, već i na razvijanje etike i ponašanja o tome kako se učenici trebaju ponašati i poštivati nastavnike.
Trebali bismo naučiti poštovati učitelje iz Japana. Kada su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine, car Hirohito naredio je ministru obrazovanja da prebroji broj živih učitelja. Učitelji su okupljeni i dobili su težak zadatak izgradnje Japana u superiornu naciju.
Vraćanje perspektive učiteljske slave pravi je korak koji moraju poduzeti sve komponente društva. Ne samo odgovornost školskog okruženja. Počevši od obitelji koja usađuje vjerske i etičke vrijednosti, okoliš i medija Mase također moraju biti oprezne u davanju svih naočala i informacija. Jer te stvari izravno ili neizravno oblikuju karakter učenika koji je u procesu traženja identiteta. Osim toga, zgrada komunikacija, i između učenika i nastavnika kako ne bi došlo do nesporazuma koji dovode do sirovo pogoditi. Nemojte dopustiti da svijet indonezijskog obrazovanja bude okaljan frazom "učitelji su zauzeti podučavanjem, dok su učenici zauzeti batinanjem".